Zakon o javnim cestama

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O JAVNIM CESTAMA

Proglašavam Zakon o javnim cestama, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 8. prosinca 2004. godine.

Broj: 01-081-04-3802/2
Zagreb, 14. prosinca 2004.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O JAVNIM CESTAMA*

(autorski pročišćen tekst)

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Namjena zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje pravni status javnih cesta; razvrstavanje javnih cesta; planiranje, građenje, rekonstrukcija i održavanje javnih cesta; mjere za zaštitu javnih cesta i prometa na njima; koncesije; upravljanje; financiranje i nadzor javnih cesta.

 

Pravni status javnih cesta

Članak 2.

(1) Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Javne ceste se ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

(3) Na javnoj cesti može se osnovati pravo služnosti i pravo građenja radi izgradnje komunalnih, vodnogospodarskih, energetskih građevina i građevina elektroničkih komunikacija na način propisan ovim Zakonom.

(4) Cestovno zemljište može se dati na korištenje radi obavljanja pratećih djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje i drugo), na način propisan ovim Zakonom.

 

Dijelovi javne ceste

Članak 3.

(1) Javnu cestu čine:

- cestovna građevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip, pothodnik i nathodnik),
- građevine za odvodnju ceste i pročišćavanje vode,
- zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste,
- zračni prostor iznad kolnika u visini 7 m,
- cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine predviđeni projektom ceste (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, servisi, parkirališta, odmorišta itd.),
- građevine na cestovnom zemljištu, za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine, predviđene projektom ceste,
- stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila,
- priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu,
- prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema ceste (prometni znakovi, svjetlosni uređaji, telekomunikacijski stabilni uređaji, instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne značke, detektori-brojači prometa, instalacije, uređaji i oprema u tunelima, oprema parkirališta, odmorišta i slično),
- građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša (snjegobrani, vjetrobrani, zaštita od osulina i nanosa, zaštitne i sigurnosne ograde, zaštita od buke i drugih štetnih utjecaja na okoliš i slično).

(2) Javna cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole.

(3) Javna cesta upisuje se u zemljišne knjige na temelju pravomoćne uporabne dozvole kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske, s pravom upravljanja Hrvatskih autocesta d.o.o. na autocesti, Hrvatskih cesta d.o.o. na državnoj cesti, županijske uprave za ceste na županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba na županijskoj i lokalnoj cesti na području Grada Zagreba.

(4) Pravo služnosti i pravo građenja na javnoj cesti te pravo koncesije na javnoj cesti upisuju se u zemljišne knjige u skladu s propisima koji uređuju zemljišne knjige.

(5) Korištenje cestovnog zemljišta upisuje se u zemljišne knjige sukladno odredbama o upisu zakupa u skladu s propisima koji uređuju zemljišne knjige.

 

Oduzimanje statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti

Članak 3.a

(1) Kada je trajno prestala potreba korištenja javne ceste ili njezinog dijela kao javne ceste, može joj se oduzeti status javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje status javnog dobra u općoj uporabi ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Odluku o oduzimanju statusa javnog dobra u općoj uporabi javnoj cesti ili njezinom dijelu, na prijedlog osobe koja upravlja javnom cestom, donosi Vlada Republike Hrvatske ili tijelo koje ona ovlasti.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama javne ceste ili njezinog dijela kao javnog dobra u općoj uporabi.

(4) Odluku iz stavka 2. ovoga članka dostavlja osoba koja upravlja javnom cestom zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe odluke u zemljišnim knjigama.

 

Razvrstavanje javnih cesta

Članak 4.

(1) Javne ceste u smislu ovoga Zakona jesu ceste koje se ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri skupine:

1) autoceste,

2) državne ceste,

3) županijske ceste,

4) lokalne ceste.

(2) Autoceste i državne ceste zajedno čine jedinstvenu mrežu cesta.

 

 

Mjerila za razvrstavanje javnih cesta

Članak 5.

(1) Javne ceste iz članka 4. ovoga Zakona razvrstavaju se na temelju mjerila koje donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

(2) Akt o razvrstavanju javnih cesta kojim se određuju autoceste, državne, županijske i lokalne ceste i njihovom označavanju donosi ministar nadležan za promet (u daljnjem tekstu: ministar) i objavljuje se u »Narodnim novinama«.

 

Uvođenje naplate cestarine

Članak 6.

Za uporabu autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i sl.) na državnim cestama Vlada može donijeti odluku o uvođenju naplate naknade (cestarine).

 

Cestarina

Članak 6.a

(1) Visina cestarina određuje se prema:

- skupini vozila cjenovnog razreda i udaljenosti koju vozilo koristi na autocesti i cestovnom objektu s naplatom cestarine,
- skupini vozila koja se određuje sukladno broju osovina i/ili dimenziji i/ili težini i/ili vrsti vozila koja je naznačena u knjižici vozila,
- aktu ministra kojim se određuje skupina vozila,
- načelu nediskriminacije za sve kategorije vozila u vlasništvu svih pravnih i fizičkih osoba koje su korisnici autoceste i cestovnih objekta s naplatom cestarine,
- proračunatoj prosječnoj cestarini koja je razmjerna troškovima izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja infrastrukture, a iskazana je kao ukupan prihod od cestarina u određenom vremenskom razdoblju podijeljen s brojem prevaljenih kilometara svih vozila koja su platila cestarinu na određenoj mreži autocesta,
- tarifnom modelu koji će regulirati ponudu vozila na autocestama i cestovnim objektima s naplatom tako da niti jedna cestarina cjenovnog razreda ne premašuje više od 100% cestarinu koja se zaračunava tijekom najjeftinijeg dijela dana, vrste dana ili dobi godine svim korisnicima autocesta i cestovnih objekata s naplatom uz uvjet da se takvim tarifnim modelom ne zadire u proračunatu prosječnu cestarinu,
- ekološkoj skupini vozila najveće dopuštene mase preko 3500 kg sukladno EURO emisijskom razredu, na način da se za navedena vozila obračunava niža cestarina od istovjetnih vozila koja ne zadovoljavaju najstrože standarde emisije ispušnih plinova uz uvjet da se ne zadire u proračunatu prosječnu cestarinu,
- stimulativnim modelima plaćanja cestarine koji za vozila najveće dopuštene mase preko 3500 kg ne smiju biti veći od 13%, a obračunavaju se prema trenutačno primjenjivom tarifnom modelu za plaćanje cestarine, a dostupni su svim pravnim i fizičkim osobama korisnicima autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine uz uvjet da se takvim stimulativnim modelima ne zadire u proračunatu prosječnu cestarinu.

(2) Cestarina i korisničke pristojbe naplaćivat će se i nadzirati naplata na način da se što manje utječe na protočnost prometa, bez stavljanja u nepovoljniji položaj neredovitih korisnika cestovne mreže.

(3) Republika Hrvatska će od dana pristupanja u Europsku uniju obavještavati Europsku komisiju o odobrenim stimulativnim modelima plaćanja cestarine koji uključuju popuste, radi utvrđivanja njihove usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije.

 

Interoperabilnost sustava za naplatu cestarine

Članak 6.b

(1) Elektronički sustavi za naplatu cestarine moraju omogućavati naplaćivanje cestarine korištenjem najmanje jedne od sljedećih tehnologija na kojima se temelji europska elektronička naplata cestarine: satelitskog određivanja položaja vozila, mobilne komunikacije uporabom standarda GSM-GPRS (referencija na GSM TS 03.60/23.060) i mikrovalne tehnologije na frekvenciji 5,8 Ghz.

(2) Hrvatske autoceste d.o.o., odnosno koncesionar dužni su s drugim upraviteljima u Europskoj uniji (i unutar Republike Hrvatske) sklopiti ugovor ili na drugi način osigurati da korisnik (naručitelj) europske elektroničke naplate cestarine može tu uslugu koristiti u svim državama članicama Europske unije (i unutar Republike Hrvatske) (najmanje prilikom korištenja autoceste) prilikom europske naplate cestarine.

(3) Odredbe ovoga članka ne primjenjuje se na:

- sustave naplate cestarine koji nemaju tehnologiju europske elektroničke naplate cestarine,
- elektroničke sustave cestarine kod kojih nije potrebno namještanje opreme u vozila,
- male, isključivo lokalne sustave za naplatu cestarine, za koje bi troškovi usklađivanja s europskom elektroničkom naplatom cestarine bili nerazmjerni s koristima od takve naplate.

 

Elektronički sustavi za naplatu cestarine

Članak 6.c

Elektronički sustavi za naplatu cestarine u smislu Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, br. 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09. i 124/09.) ne smatraju se elektroničkim novcem prema posebnim propisima kojima se uređuju institucije za elektronički novac.

 

Stanje javnih cesta

Članak 7.

Javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti svi korisnici cesta kojima su namijenjene.

 

Opća načela i ovlasti ministra

Članak 8.

(1) Javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način:

- da se rješenja usklade s najnovijim stručnim saznanjima iz područja projektiranja i gradnje, te s ekonomskim načelima i mjerilima za procjenu opravdanosti njihove gradnje,
- da njima bude zajamčeno sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu,
- i pod uvjetima koji su određeni ovim Zakonom i propisima za njegovo provođenje; Zakonom o gradnji i propisima za njegovo provođenje; propisima kojima je uređena zaštita okoliša; propisima o uređivanju prostora, te propisima o sigurnosti prometa na cestama.

(2) Tranzitni promet teretnih vozila može se odvijati samo po javnim cestama određenim za tranzitni promet.

(3) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za graditeljstvo i ministrom nadležnim za unutarnje poslove donosi propis o projektiranju javnih cesta i njihovih elemenata sa stajališta osiguranja prometne sigurnosti i ekonomičnosti njihove izgradnje i održavanja.

(4) Ministar, sukladno zakonu kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama, donosi propise o: /p>

- prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na javnim cestama,
- turističkoj i ostaloj signalizaciji,
- načinu označavanja i osiguranja radova na javnoj cesti.

(5) Ministar donosi:

- tehničke provedbene propise kojima se podrobnije uređuje primjena posebnih propisa na području javnih cesta,
- propis kojim se određuju javne ceste i ostali elementi bitni za obavljanje tranzitnog prometa teretnih vozila iz stavka 2. ovoga članka,
- propis kojim se utvrđuje sadržaj, ustroj i način vođenja baze podataka o javnim cestama i objektima na njima.

 

II. PLANIRANJE I UPRAVLJANJE JAVNIM CESTAMA

 

1. Planski temelji

 

Strategija razvitka javnih cesta

Članak 9.

(1) Hrvatski sabor na prijedlog Vlade donosi strategiju kojom se utvrđuju ciljevi i plan razvitka javnih cesta u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Strategija), u skladu sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske.

(2) Strategija iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

- analizu stanja autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta te potrebu razvitka tih cesta,
- temeljna mjerila za građenje autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta te prijedlog kriterija prioriteta građenja autocesta i državnih cesta,
- potrebe održavanja postojećih autocesta i državnih cesta, načela održavanja županijskih i lokalnih cesta te prijedlog kriterija prioriteta održavanja autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta.

 

Tehničko-tehnološko jedinstvo

Članak 10.

Ministarstvo nadležno za promet (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) nadležno je za osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva javnih cesta kroz provedbu Strategije.

 

Prioriteti u građenju i održavanju

Članak 11.

Prioritet u građenju i održavanju autocesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta i potreba razvitka javnih cesta utvrđena Strategijom mora se temeljiti na prostornim, prometnim, tehničkim, ekološkim, demografskim i gospodarskim analizama, s gospodarski opravdanim prometno-tehničkim rješenjima radi povećanja sigurnosti, kapaciteta i protočnosti prometa.

 

Program građenja i održavanja

Članak 12.

(1) Program građenja i održavanja javnih cesta na prijedlog Ministarstva donosi Vlada za razdoblje od četiri godine, u skladu sa Strategijom.

(2) Izvješće o ostvarivanju dugoročnih ciljeva razvoja cestovne infrastrukture utvrđenih Strategijom i izvršenju Programa iz stavka 1. ovoga članka Vlada jedanput godišnje podnosi Hrvatskome saboru.

 

Godišnji plan

Članak 13.

(1) Program građenja i održavanja javnih cesta iz članka 12. ovoga Zakona ostvaruje se:

- godišnjim planom građenja i održavanja autocesta, koji donose Hrvatske autoceste d.o.o.,
- godišnjim planom građenja i održavanja državnih cesta, koji donose Hrvatske ceste d.o.o.,
- godišnjim planom građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta, koje donose županijske uprave za ceste, a u ime Grada Zagreba upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za gradnju i održavanje objekata (u daljnjem tekstu: Upravno tijelo Grada Zagreba).

(2) Godišnji planovi iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka donose se uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a godišnji planovi iz podstavka 3. uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

 

2. Građenje i rekonstruiranje

 

Poslovi građenja i rekonstruiranja

Članak 14.

Poslovi građenja i rekonstruiranja javnih cesta u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju:

- građevinsko i drugo projektiranje s istražnim radovima, - projektiranje opreme, pratećih objekata, prometne signalizacije i drugo projektiranje,
- stručnu ocjenu studija i projekata,
- otkup zemljišta i objekata,
- izmještanje komunalne i druge infrastrukture,
- ustupanje radova građenja,
- organizaciju stručnog nadzora i kontrole ugrađenih materijala i izvedenih radova,
- organizaciju tehničkog pregleda i primopredaje javne ceste te dijelova javne ceste i objekata na korištenje i održavanje.

 

Projekti za građenje i rekonstrukciju

Članak 15.

Ministar nadležan za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, uz suglasnost ministra, donosi pravilnik kojim se propisuju vrste i sadržaj projekata za građenje i rekonstrukciju javnih cesta.

 

Posebni uvjeti građenja javnih cesta

Članak 16.

(1) Prije izdavanja lokacijske dozvole za građenje i rekonstrukciju autocesta, državnih cesta i građevine iz članka 3. stavka 1. podstavka 6. ovog Zakona, posebne uvjete izdaje Ministarstvo, a prije izdavanja lokacijske dozvole za građenje i rekonstrukciju županijskih i lokalnih cesta ured državne uprave u županiji, odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo.

(2) Nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je sudjelovati u postupku izdavanja građevinske dozvole izdavanjem potvrde na glavni projekt u skladu s posebnim propisom.

 

Građenje komunalnih i drugih objekata unutar cestovnog zemljišta

Članak 17.

(1) Ako se prilikom građenja ili rekonstrukcije javne ceste predviđa i građenje komunalnih, vodnogospodarskih i energetskih građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija na cestovnom zemljištu koje u cijelosti ili djelomično služe za potrebe javne ceste, projekt mora obuhvatiti i te građevine i radove koji će se izvesti na površini, odnosno ispod ili iznad površine ceste.

(2) Troškove izrade projekata i građenja komunalnih građevina iz stavka 1. ovoga članka, osim javnih površina (pješačkih staza i zelenih površina) te javne rasvjete, snosi investitor komunalnih građevina, u skladu s propisima koji uređuju komunalno gospodarstvo.

(3) Troškove izrade projekata i građenja vodnogospodarskih i energetskih građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija iz stavka 1. ovoga članka snosi investitor tih građevina, u skladu s propisima koji uređuju upravljanje tim građevinama.

(4) Ako se radi građenja komunalnih, vodnogospodarskih i energetskih građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija na cestovnom zemljištu osniva pravo služnosti odnosno pravo građenja, služnost odnosno pravo građenja osnovat će se u korist investitora tih građevina s trajanjem dok je građevina u funkciji zbog koje je izgrađena.

(5) Prijenos prava služnosti, odnosno prava građenja iz stavka 4. ovoga članka dopušten je u korist osobe koja je na temelju posebnog zakona ovlaštena upravljati građevinama iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Osnivanje prava služnosti ili prava građenja te prava i obveze investitora komunalnih, vodnogospodarskih i energetskih građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ugovorom s Hrvatskim autocestama d.o.o.; Hrvatskim cestama d.o.o.; koncesionarom; županijskom upravom za ceste odnosno Upravnim tijelom Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom, sukladno odredbama ovoga Zakona.

(7) Suglasnost za građenje komunalnih, vodnogospodarskih i energetskih građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija na cestovnom zemljištu koje ne služe za potrebe javne ceste daju Hrvatske autoceste d.o.o.; Hrvatske ceste d.o.o.; koncesionar; županijske uprave za ceste odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom.

(8) Osnivanje prava služnosti ili prava građenja te ostala prava i obveze investitora komunalnih, vodnogospodarskih i energetskih građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija iz stavka 6. ovoga članka utvrđuju se ugovorom s Hrvatskim autocestama d.o.o.; Hrvatskim cestama d.o.o.; koncesionarom; županijskom upravom za ceste, odnosno Upravnim tijelom Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom, sukladno odredbama ovoga Zakona.

(9) Ako se građenjem ili rekonstrukcijom javne ceste zadire u postojeće komunalne, vodnogospodarske i energetske građevine ili građevine elektroničkih komunikacija, troškove izrade projekata, građenja ili rekonstrukcije tih građevina snosi investitor javne ceste.

 

3. Održavanje javnih cesta

 

Poslovi održavanja

Članak 18.

(1) Poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu:

- planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima,
- redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,
- ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta,
- stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,
- osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste,
- ophodnja.

(2) Radovi izvanrednog održavanja javnih cesta mogu se izvoditi samo na temelju tehničke dokumentacije.

(3) Popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za radove propisuje ministar.

 

Održavanje javne ceste kroz naselje

Članak 19.

(1) Dio javne ceste koja prolazi kroz naselje održava se kao sastavni dio te javne ceste osim:

- sustava za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske mreže,
- javne rasvjete,
- zelene površine,
- pothodnika i nathodnika u funkciji pješačkog prometa,
- biciklističke i pješačke staze,
- tramvajske, odnosno željezničke pruge,
- čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

(2) Slivnici uz javnu cestu u naselju koji nisu vezani na mjesnu kanalizacijsku mrežu, te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste održavaju se kao sastavni dio te javne ceste.

 

Održavanje nadvožnjaka i podvožnjaka

Članak 20.

(1) Nadvožnjak iznad javne ceste održava se u cjelini kao sastavni dio one javne ceste koja se nalazi iznad, osim ako se ugovorom između nadležnih subjekata ne odredi drukčije.

(2) Podvožnjak ispod javne ceste održava se kao sastavni dio te javne ceste, osim kolnika i cestovnih instalacija koji služe javnoj cesti koja se nalazi ispod.

 

Održavanje željezničko-cestovnih prijelaza

Članak 21.

Željezničko-cestovni prijelaz na dvije razine u cijelosti se održava kao javna cesta u dijelu koji se nalazi iznad željezničke pruge, a samo kolnik i cestovne instalacije kada se javna cesta nalazi ispod željezničke pruge.

 

4. Ostali poslovi upravljanja javnim cestama

 

Članak 22.

Ostali poslovi upravljanja javnim cestama, u smislu ovoga Zakona, jesu:

- vođenje podataka o javnim cestama,
- informatizacija sustava javnih cesta,
- obavješćivanje javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta, izvanrednim događajima na njima i o meteorološkim uvjetima značajnim za sigurno odvijanje prometa,
- priprema podloga za pripremu i dodjelu koncesija,
- odlučivanje o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnim cestama,
- organizacija sustava naplate cestarine na autocestama i objektima s naplatom cestarine,
- izrada izvješća, elaborata, ekspertiza i sličnih materijala za potrebe Hrvatskoga sabora, Vlade i Ministarstva.

 

Obavješćivanje javnosti, briga o sigurnom prometu

Članak 23.

(1) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijska uprava za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba odnosno koncesionar dužni su na temelju ovoga Zakona i drugih propisa osigurati:

- neometan i siguran promet na javnim cestama za koji su te ceste građene,
- uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila te drugih stvari s javne ceste,
- obavješćivanje javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta te o izvanrednim događajima i meteorološkim uvjetima značajnim za odvijanje prometa na njima,
- očuvanje i zaštitu okoliša.

(2) Obavljanje poslova iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka trgovačko društvo, ustanova odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom može posebnim ugovorom povjeriti drugim pravnim osobama.

 

5. Ustupanje radova

 

Članak 24.

(1) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijska uprava za ceste odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba izravno ne izvode radove građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta.

(2) Izvođenje radova građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijska uprava za ceste, odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba ustupaju sukladno propisima o javnoj nabavi.

(3) Izvođenje radova građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta smije se ustupiti samo pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj, specijaliziranoj i opremljenoj za te poslove.

(4) Radovi održavanja javnih cesta ustupaju se pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana i tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrom za izvođenje radova održavanja pod prometom, štiteći sigurnost prometa.

(5) Iznimno od odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka, Hrvatske autoceste d.o.o. mogu izravno izvoditi radove redovitog održavanja autocesta i objekata s naplatom ili za izvođenje radova redovitog održavanja kao i za pružanje usluga naplate cestarine osnovati posebna trgovačka društva.

(6) Radovi redovitog održavanja javnih cesta ustupaju se za razdoblje od četiri godine.

(7) Uvjete tehničke opremljenosti i stručne osposobljenosti kadra iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar.

 

Preuzimanje na održavanje i upravljanje infrastrukture izgrađene na i izvan cestovnog zemljišta

 

Članak 24.a

(1) Hrvatske autoceste d.o.o.; Hrvatske ceste d.o.o.; koncesionar; županijska uprava za ceste, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba ne održavaju komunalne, vodnogospodarske i energetske građevine niti građevine elektroničkih komunikacija koje su izgrađene na ili izvan cestovnog zemljišta, a namijenjene su isključivo ili djelomično za potrebe javne ceste.

(2) Građevine iz stavka 1. ovoga članka preuzimaju na održavanje i upravljanje osobe koje su na temelju posebnog zakona ili odluke nadležnog tijela donijete na temelju posebnog zakona zadužene za njihovo održavanje i upravljanje.

(3) Preuzimanje iz stavka 2. ovoga članka obavit će se u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti uporabne dozvole.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na održavanje građevina iz stavka 1. ovoga članka koje je investitor javne ceste bio dužan izgraditi na ili izvan cestovnog zemljišta na temelju posebnog zakona ili odluke nadležnog tijela donesene na temelju posebnog zakona.

 

6. Nužni radovi održavanja prilikom štrajka

 

Članak 25.

Trgovačko društvo, ustanova, odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom, koncesionar i pravna ili fizička osoba kojoj je ustupljeno izvođenje radova redovitog održavanja javne ceste dužni su i ovlašteni prilikom štrajka svojih radnika osigurati obavljanje redovitog održavanja javne ceste, i to:

- nadzor nad provoznošću i osposobljenošću javne ceste za siguran promet svakodnevnim pregledima javne ceste (ophodnja javne ceste),
- osigurati opasne dijelove na javnoj cesti ako utvrđene nedostatke, koji ugrožavaju promet na njoj, ophodar ne može odmah otkloniti,
- provođenje mjera za osiguranje javne ceste čiji bi izostanak mogao prouzročiti oštećenje javne ceste,
- otklanjanje posljedica prirodnih i drugih katastrofa na javnoj cesti,
- otklanjanje oštećenja javne ceste koja bi mogla uzrokovati prestanak prometa ili opasnost za sudionike u prometu,
- provoznost javne ceste u zimskom razdoblju najmanje u opsegu koji omogućuje odvijanje prometa uz uporabu zimske opreme,
- osiguranje tekućih podataka o stanju i provoznošću javne ceste.

 

7. Imovinskopravni odnosi

 

Izvlaštenje nekretnina

Članak 26.

(1) Građenje, rekonstrukcija i održavanje javnih cesta u interesu je Republike Hrvatske.

(2) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta primjenjuju se propisi o izvlaštenju.

(3) Uz prijedlog za izvlaštenje nekretnina prilažu se pravomoćna lokacijska dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno elaborat nepotpunog izvlaštenja.

(4) Vlasnik izvlaštene nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ima pravo na naknadu sukladno zakonu kojim je uređeno izvlaštenje, a može mu se umjesto naknade dati u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, vlasniku izvlaštene stambene ili poslovne zgrade daje se u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina iste namjene, odnosno vrijednosti.

(6) Nekretnine koje su izvlaštenjem, pravnim poslom ili drugim pravnim aktom postale vlasništvo Republike Hrvatske, a lokacijskom dozvolom su predviđene kao javna cesta, neotuđive su iz vlasništva Republike Hrvatske.

(7) Prijedlog za izvlaštenje nekretnine radi građenja i održavanja javnih cesta u ime i za račun Republike Hrvatske za autoceste podnose Hrvatske autoceste d.o.o.; za državne ceste Hrvatske ceste d.o.o., a za županijske i lokalne ceste županijska uprava za ceste, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba koje sukladno ovom Zakonu upravlja županijskim i lokalnim cestama.

(8) Prijedlog za izvlaštenje u ime i za račun Republike Hrvatske može podnijeti i koncesionar ako je na to posebno ovlašten ugovorom o koncesiji sklopljenim po odredbama ovoga Zakona.

 

Izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture izvan cestovnog zemljišta

Članak 26.a

(1) Kad se za potrebe građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste postojeće komunalne, vodnogospodarske i energetske građevine kao i građevine elektroničkih komunikacija smještene na zemljištu obuhvaćenom projektom javne ceste moraju izmjestiti izvan cestovnog zemljišta, njihovo izmještanje provodi se u postupku potpunog ili nepotpunog izvlaštenja, uz odgovarajuću primjenu odredbi o izvlaštenju nekretnina iz članaka 26. do 28. ovoga Zakona.

(2) Poslovi izmještanja postojeće infrastrukture radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste smatraju se u smislu ovoga Zakona poslovima građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, i u interesu su Republike Hrvatske.

(3) Prijedlog za izvlaštenje nekretnina potrebnih za izmještanje postojeće infrastrukture ovlaštene su podnijeti osobe koje su po odredbama ovoga Zakona ovlaštene podnijeti prijedlog za izvlaštenje nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

 

Potpuno izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture izvan cestovnog zemljišta

Članak 26.b

(1) Kad se provodi postupak potpunog izvlaštenja nekretnina radi izmještanja postojeće infrastrukture izvan cestovnog zemljišta, nekretnina na koju će se izmjestiti postojeća infrastruktura postaje izvlaštenjem vlasništvo Republike Hrvatske ukoliko je osoba koja je koristila infrastrukturu imala na zemljištu koje se izvlašćuje neko ograničeno stvarno pravo.

(2) Ako je na nekretnini koja je izvlaštena radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste i s koje je izmještena infrastruktura, osoba koja je koristila infrastrukturu imala neko ograničeno stvarno pravo na temelju kojeg je bila ovlaštena imati u vlasništvu i posjedu odnosnu infrastrukturu, na nekretnini na koju se izmješta infrastruktura u korist te osobe osnovat će se isto stvarno pravo. Osoba u čiju je korist osnovano stvarno pravo na nekretnini izvlaštenoj radi premještanja infrastrukture, nema pravo na naknadu zbog prestanka stvarnog prava na nekretnini izvlaštenoj radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

(3) Pravni odnosi između Republike Hrvatske i osoba koje su prije izmještanja postojeće infrastrukture koristile infrastrukturu u pogledu korištenja nekretnina i osnivanja stvarnih prava na nekretninama na koje je izmještena infrastruktura uredit će se na temelju posebnih zakona koji uređuju korištenje i uporabu određene vrste infrastrukture.

(4) Odredba stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je prijedlog za izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture podnesen kao poseban prijedlog za izvlaštenje prije ili nakon što je već donijeto rješenje o izvlaštenju nekretnine s koje je potrebno izmjestiti infrastrukturu a nije došlo do spajanja tih postupaka.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i u postupku potpunog izvlaštenja nekretnine radi izmještanja postojeće infrastrukture sa zemljišta koje će se izvlastiti radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, kad je vlasnik infrastrukture i zemljišta izvlaštenog radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste ista osoba. Vlasniku nekretnine će se, kao naknada za izvlašteno zemljište, dati u vlasništvo zemljište koje je temeljem stavka 1. ovoga članka izvlašteno radi premještanja infrastrukture.

 

Nepotpuno izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture izvan cestovnog zemljišta

Članak 26.c

(1) Kad se provodi postupak nepotpunog izvlaštenja nekretnina radi izmještanja postojeće infrastrukture na nekretnini na koju će se izmjestiti infrastruktura, rješenjem o izvlaštenju osniva se pravo služnosti u korist osobe koja je na nekretnini izvlaštenoj radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste imala pravo služnosti vodova ili drugih uređaja.

(2) Osoba u čiju je korist osnovana stvarna služnost na nekretnini izvlaštenoj radi premještanja infrastrukture nema pravo na naknadu zbog prestanka stvarne služnosti na nekretnini izvlaštenoj radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je prijedlog za izvlaštenje radi izmještanja infrastrukture podnesen kao poseban prijedlog za izvlaštenje prije ili nakon prijedloga za izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije ili održavanja javne ceste a nije došlo do spajanja tih postupaka.

 

Izvlaštenje radi izgradnje infrastrukture za potrebe javne ceste izvan cestovnog zemljišta

Članak 26.d

(1) Kad je za potrebe građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste projektom javne ceste predviđena izgradnja komunalnih, vodnogospodarskih i energetskih građevina kao i građevina elektroničkih komunikacija izvan cestovnog zemljišta, za potrebe njihove izgradnje provodi se postupak potpunog ili nepotpunog izvlaštenja nekretnina uz odgovarajuću primjenu odredbi o izvlaštenju nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste iz članka 26. do 28. ovoga Zakona.

(2) Poslovi gradnje infrastrukture i građevina izvan cestovnog zemljišta za potrebe građenja, održavanja i rekonstrukcije javne ceste smatraju se u smislu ovoga Zakona poslovima građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, i u interesu su Republike Hrvatske.

(3) Prijedlog za izvlaštenje nekretnina potrebnih za izgradnju infrastrukture i građevina izvan cestovnog zemljišta ovlaštene su podnijeti osobe koje su po odredbama ovoga Zakona ovlaštene podnijeti prijedlog za izvlaštenje nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

(4) Prijedlog za izvlaštenje nekretnina potrebnih za gradnju infrastrukture i građevina izvan cestovnog zemljišta podnosi se zajedno s prijedlogom za izvlaštenje nekretnina radi građenja i održavanja javne ceste ili kao poseban prijedlog za izvlaštenje.

(5) Kad je radi izgradnje infrastrukture ili građevina provedeno potpuno izvlaštenje, nekretnina na kojoj će se izgraditi infrastruktura ili građevina izvan cestovnog zemljišta postaje izvlaštenjem vlasništvo Republike Hrvatske.

(6) Pravni odnosi između Republike Hrvatske i osoba koje su po posebnim zakonima ovlaštene održavati i upravljati infrastrukturom i građevinama iz ovoga članka, u pogledu korištenja nekretnina odnosno osnivanja stvarnog prava na nekretninama na kojima je izgrađena infrastruktura, uredit će se po odredbama posebnih zakona koji uređuju korištenje i uporabu određene vrste infrastrukture.

(7) Kada je radi izgradnje infrastrukture ili građevina provedeno nepotpuno izvlaštenje, korisnik izvlaštenja je osoba koja je na temelju posebnog zakona ili odluke nadležnog tijela donesene na temelju posebnog zakona zadužena za njihovo upravljanje i održavanje.

(8) Na preuzimanje održavanja i upravljanja objekata infrastrukture i građevina izgrađenih izvan cestovnog zemljišta radi potrebe građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste sukladno ovom članku, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 24.a ovoga Zakona.

 

Stupanje u posjed

Članak 27.

(1) Ako osoba ovlaštena graditi, rekonstruirati i održavati javnu cestu želi stupiti u posjed nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, podnosi zahtjev za stupanjem u posjed nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu za imovinskopravne poslove Grada Zagreba.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odobrit će se ako osoba ovlaštena graditi, rekonstruirati i održavati javnu cestu podnese dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno posebnim propisima o izvlaštenju, odnosno da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje, odnosno dokaz da je prijašnji vlasnik odbio primiti naknadu.

(3) O stupanju u posjed izvlaštenih nekretnina iz stavka 2. rješenje donosi nadležni ured državne uprave u županiji odnosno ured za imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba u roku od 3 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(4) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na nekretnine izvlaštene na temelju članka 26.a do 26.d ovoga Zakona.

 

Naknada za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 28.

(1) Kada se javne ceste grade, rekonstruiraju ili održavaju na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, ne plaća se naknada za zemljište.

(2) U slučaju izdvajanja iz šumsko-gospodarskog područja šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta ne plaća se naknada za prenesena prava propisana zakonom kojim se uređuje gospodarenje šumama.

(3) U slučaju građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, ne plaća se naknada za zemljište niti se plaća naknada zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku propisana zakonom kojim se uređuje poljoprivredno zemljište.

 

Promjena granice pomorskog dobra

Članak 28.a

(1) Kada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste potrebno promijeniti granice pomorskog dobra, Vlada, odnosno tijelo koje ona ovlasti, donosi odluku da se sukladno lokacijskoj dozvoli za javnu cestu promijene granice pomorskog dobra na način da se određena nekretnina ili njezin dio izuzme iz područja pomorskog dobra.

(2) Nekretnine izuzete iz područja pomorskog dobra radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste postaju neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske.

(3) Postupak promjene granica pomorskog dobra iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena je pokrenuti osoba koja je na temelju članka 26. ovoga Zakona ovlaštena podnijeti prijedlog za izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske.

(5) Osoba ovlaštena pokrenuti postupak promjene granice pomorskog dobra dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga članka zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe odluke u zemljišnim knjigama.

(6) Nekretnine, koje su radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste, sukladno odredbama ovoga članka, izuzete iz područja pomorskog dobra, preuzimaju na upravljanje osobe koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene upravljati javnim cestama.

(7) Na nekretninama koje su radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste sukladno odredbama ovoga članka izuzete iz područja pomorskog dobra primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na izuzimanje nekretnina iz lučkog područja radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

 

Ukidanje statusa javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 28.b

(1) Kada je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste za određenu nekretninu ili njezin dio potrebno ukinuti status javnog vodnog dobra, Vlada, odnosno tijelo koje ona ovlasti, donosi odluku da se sukladno lokacijskoj dozvoli za javnu cestu za određenu nekretninu ili njezin dio ukine status javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Postupak ukidanja statusa javnog vodnog dobra ovlaštena je pokrenuti osoba koja je na temelju članka 26. ovoga Zakona ovlaštena podnijeti prijedlog za izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama javnog vodnog dobra i o upisu nekretnine kao neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske.

(4) Osoba ovlaštena pokrenuti postupak za ukidanje statusa javnog vodnog dobra dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga članka zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe odluke u zemljišnim knjigama.

(5) Nekretnine kojima je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste sukladno odredbama ovoga članka ukinut status javnog vodnog dobra u vlasništvu Republike Hrvatske preuzimaju na upravljanje osobe koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene upravljati javnim cestama.

(6) Na nekretninama kojima je radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste sukladno odredbama ovoga članka ukinut status javnog vodnog dobra primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na izuzimanje i drugih nekretnina koje se na temelju posebnog propisa smatraju javnim dobrom u vlasništvu Republike Hrvatske.

 

III. MJERE ZA ZAŠTITU JAVNIH CESTA I PROMETA

 

Izvanredni prijevoz

Članak 29.

(1) Vozila u prometu na javnoj cesti moraju udovoljavati propisanim uvjetima za pojedine vrste vozila u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja.

(2) Prijevoz vozilima koja sama ili zajedno s teretom premašuju propisane dimenzije ili ukupnu masu, odnosno propisana osovinska opterećenja smatra se izvanrednim prijevozom.

(3) Prijevoz vozilima iz stavka 2. ovoga članka može se obaviti samo na temelju dozvole za izvanredni prijevoz kojom se utvrđuju uvjeti i način obavljanja izvanrednog prijevoza, iznos i način plaćanja naknade i drugih troškova izvanrednog prijevoza.

(4) Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaju Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijska uprava za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno koncesionar, ovisno o javnoj cesti na kojoj se treba obaviti izvanredni prijevoz.

(5) Ako se izvanredni prijevoz treba obaviti na više javnih cesta razvrstanih kao autocesta, državna, županijska, odnosno lokalna cesta, dozvolu za izvanredni prijevoz izdaju Hrvatske ceste d.o.o.

(6) Za izvanredne prijevoze u međunarodnome cestovnom prometu dozvolu za izvanredni prijevoz stranom prijevozniku izdaje Ministarstvo u skladu s posebnim propisom.

(7) Subjekti iz stavaka 4. i 6. ovoga članka o izdanim dozvolama za izvanredni prijevoz moraju obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, inspekciju cestovnog prometa i cesta Ministarstva i koncesionara, te županijsku upravu za ceste, odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba po čijim će javnim cestama biti obavljen izvanredni prijevoz.

(8) Uvjete i način obavljanja izvanrednog prijevoza te uvjete i postupak za izdavanje dozvole za izvanredni prijevoz propisuje ministar.

 

Troškovi izvanrednog prijevoza

Članak 30.

(1) Troškovi izvanrednih prijevoza u dijelu koji se odnosi na troškove postupka izdavanja dozvole za izvanredni prijevoz, odnosno kontrole izvanrednih prijevoza, troškove poduzimanja posebnih mjera koje se moraju provesti radi sigurnosti izvanrednog prijevoza (podupiranje i ojačanje mostova i drugih objekata, prat-nja i dr.) i naknadu za izvanredni prijevoz plaća prijevoznik.

(2) Visinu i način plaćanja troškova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje pravna osoba, odnosno tijelo koje je izdalo dozvolu za izvanredni prijevoz.

 

Kontrola vozila koje obavlja prijevoz

Članak 31.

(1) Ako se kontrolom utvrdi da se obavlja izvanredni prijevoz bez dozvole, odnosno ako se utvrdi da osovinsko opterećenje, ukupna masa i dimenzije vozila premašuju dozvolom utvrđene iznose, izvanredni prijevoz može se nastaviti nakon pribavljanja dozvole i plaćanja naknade za izvanredni prijevoz, odnosno nakon usklađenja osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila s propisanim iznosima.

(2) Prijevoznik je dužan uz troškove kontrole platiti i naknadu za izvanredni prijevoz za prijeđeni put do mjesta kontrole, odnosno do mjesta usklađenja osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila, kao i nadoknaditi štetu koju je prouzročio na javnoj cesti.

 

Članak 31.a

Prilikom obavljanja kontrole vozila iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona te kontrole osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama, utvrđene posebnim propisom, mora biti unaprijed obaviješten predstavnik pravne osobe koja upravlja javnom cestom na kojoj se obavlja kontrola. Predstavnik pravne osobe može biti nazočan kontroli.

 

Naknada štete

Članak 32.

Pravne ili fizičke osobe u obavljanju čije djelatnosti dolazi do oštećenja javne ceste dužne su naknaditi štetu prema općim pravilima obveznog prava.

 

Naknada štete

Članak 32.a

Odgovornost za štetu koju na javnoj cesti osobama ili na vozilu prouzroči divljač, snosi:

- vozač, ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti i nije postupao po prometnom pravilu ili znaku,
- osoba ovlaštena upravljati javnom cestom prema odredbama ovoga Zakona, ukoliko nije postupala sukladno članku 7. ovoga Zakona,
- osoba koja gospodari lovištem u skladu s propisima koji uređuju lovstvo, u ostalim slučajevima.

 

Priključak i prilaz

Članak 33.

(1) Priključkom i prilazom na javnu cestu, u smislu ovoga Zakona, smatra se spoj javne ceste i svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu cestu.

(2) Raskrižje javnih cesta međusobno se ne smatra, u smislu ovoga Zakona, priključkom i prilazom na javnu cestu.

(3) Trgovačko društvo, ustanova, odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom izdaje uvjete za izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu unutar građevinskog područja grada samo uz prethodnu suglasnost gradonačelnika.

(4) Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti samo uz suglasnost trgovačkog društva, ustanove, odnosno Upravnog tijela Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom.

(5) Troškove izgradnje priključka i prilaza na javnu cestu, uključujući i postavljanje potrebnih prometnih znakova, signalizacije i opreme snosi njihov investitor ili vlasnik.

(6) Priključak i prilaz u području cestovnog zemljišta javne ceste s pripadajućim prometnim znakovima, signalizacijom i opremom sastavni su dio javne ceste.

(7) Minimalne uvjete za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

 

Prilagođavanje priključka i prilaza

Članak 34.

(1) Ako priključak ili prilaz na državnu i županijsku cestu zbog povećanog prometa ili korištenja za drukčiji promet nego što je bio uzet u obzir prilikom izdavanja suglasnosti za njegovu izgradnju više nije odgovarajući, Hrvatske ceste d.o.o. i županijska uprava za ceste upravnim rješenjem mogu zahtijevati njegovo prilagođavanje izmijenjenim uvjetima (rekonstrukciju).

(2) Troškove prilagođavanja ili preuređenja priključka, odnosno prilaza snosi investitor ili vlasnik.

 

Ukidanje priključka

Članak 35.

(1) Inspektor cestovnog prometa i cesta može zahtijevati odgovarajuće uređenje priključka ili prilaza na državnu i županijsku cestu, odrediti zabranu korištenja priključka i prilaza ili njegovo ukidanje ako isti nije održavan u skladu s uvjetima i suglasnosti iz članka 33. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, ili je izgrađen bez suglasnosti, ili ako nije prilagođen ili preuređen u skladu sa člankom 34. ovoga Zakona.

(2) Troškove za izvođenje mjere iz stavka 1. ovoga članka snosi investitor ili vlasnik.

 

Autobusna stajališta

Članak 36.

Uvjete za utvrđivanje lokacije i uvjete za projektiranje i uređenje autobusnih stajališta propisuje ministar.

 

Zaštitni pojas

Članak 37.

(1) Ako se izdaje lokacijska dozvola za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti Hrvatskih autocesta d.o.o. kad se radi o autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o državnim cestama i županijske uprave za ceste, odnosno Upravnog tijela Grada Zagreba ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti.

(2) Zaštitni pojas u smislu stavka 1. ovoga članka mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je u pravilu širok sa svake strane:

- autoceste 40 m,

- ceste namijenjene isključivo za promet motornih vozila ili brze ceste 35 m,

- državne ceste 25 m,

- županijske 15 m,

- lokalne ceste 10 m.

 

Preglednost na javnoj cesti

Članak 38.

(1) U blizini raskrižja dviju javnih cesta u razini, ili križanja javne ceste sa željezničkom prugom u razini, ili na unutarnjim stranama cestovnog zavoja ne smije se saditi drveće ili grmlje, postavljati naprave, ograde ili druge predmete koji onemogućavaju preglednost na javnoj cesti.

(2) Vlasnici, odnosno korisnici ili posjednici zemljišta dužni su na zahtjev Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o., županijske uprave za ceste, Upravnog tijela Grada Zagreba, odnosno koncesionara ukloniti drveće, grmlje, naprave, ograde i druge predmete radi osiguranja preglednosti na javnoj cesti.

(3) Ako vlasnik, odnosno korisnik ili posjednik zemljišta ne postupi sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka, trgovačko društvo, ustanova odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom osigurat će izvođenje tih radova na teret vlasnika, korisnika ili posjednika zemljišta.

 

Obavljanje radova uz javnu cestu

Članak 39.

(1) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje na javnoj cesti i njezinom zemljišnom pojasu bez suglasnosti Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o., županijske uprave za ceste, Upravnog tijela Grada Zagreba odnosno koncesionara ako bi ti radovi ili radnje mogli oštetiti javnu cestu, kao i ugrožavati ili ometati promet na njoj.

(2) Ako se na javnoj cesti izvode ili izvedu radovi ili radnje koji mogu oštetiti javnu cestu ili ugroziti sigurnost prometa na njoj, Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijska uprava za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno koncesionara dužni su poduzeti sve mjere za otklanjanje opasnosti za oštećenje javne ceste i sigurnosti prometa na njoj.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka trgovačko društvo, ustanova, odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom ovlašteno je obustaviti radove ili radnje iz stavka 2. ovoga članka i naložiti plaćanje troškova.

(4) Troškove poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga članka snosi izvođač radova, odnosno naručitelj radova, odnosno osobe koje izvode radnje na javnoj cesti.

(5) Sportske priredbe i druge manifestacije na javnim cestama mogu se održavati pod uvjetima i na način utvrđen posebnim zakonom.

(6) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu javne ceste bez suglasnosti Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o., županijske uprave za ceste, odnosno Upravnog tijela Grada Zagreba ako bi ti radovi ili radnje mogli oštetiti javnu cestu, kao i ugrožavati ili ometati promet na njoj.

 

Radovi na javnoj cesti

Članak 40.

(1) Prekopavanje, potkopavanje i drugi radovi na javnoj cesti mogu se obavljati samo uz suglasnost Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o., županijske uprave za ceste, Upravnog tijela Grada Zagreba, odnosno koncesionara.

(2) U suglasnosti za obavljanje radova iz stavka 1. ovoga članka određuje se način rada i uvjeti osiguranja i regulacije prometa, način sanacije prekopa, odnosno potkopa te nadzor nad obavljanjem tih radova.

(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije potrebna ako su oštećenjima uređaja i instalacija, ugrađenih u javnu cestu, neposredno ugroženi siguran promet, odnosno život i zdravlje građana ili bi mogla nastati veća gospodarska šteta.

(4) Vlasnik ili korisnik uređaja i instalacija uz javnu cestu na kojima je došlo do oštećenja zbog kojih može nastati neposredna opasnost za javnu cestu i sudionike u prometu i okoliš dužan je o tome obavijestiti Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijsku upravu za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno koncesionara koji upravljaju javnom cestom, Ministarstvo i Ministarstvo unutarnjih poslova.

(5) Vlasnik ili korisnik uređaja i instalacija iz stavka 4. ovoga članka mora u što kraćem roku otkloniti oštećenja na njima radi dovođenja javne ceste i prometa u prvobitno stanje i o tome obavijestiti trgovačko društvo, ustanovu, odnosno Upravno tijelo Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom, Ministarstvo i Ministarstvo unutarnjih poslova.

 

Radovi na cestovnom zemljištu i u zaštitnom pojasu

Članak 41.

Za rušenje drveća, dovlačenje drva, iskope, bušenja i obavljanje drugih radova na cestovnom zemljištu i zaštitnom pojasu ili na objektima uzduž javne ceste, koji bi mogli ometati ili ugrožavati promet, oštetiti javnu cestu ili povećati troškove održavanja potrebna je suglasnost Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o., županijske uprave za ceste, Upravnog tijela Grada Zagreba, odnosno koncesionara. U suglasnosti se određuju uvjeti za obavljanje tih radova.

 

Reklame uz javne ceste

Članak 42.

(1) Na autocesti i zaštitnom pojasu autoceste nije dopušteno postavljanje reklama, osim na odmorištima autocesta i to na način da se ne ugrožava sigurnost prometa za autocesti.

(2) Na ostalim javnim cestama i zaštitnom pojasu uz javnu cestu nije dopušteno postavljanje reklame na mjestima na kojima bi zbog svog sadržaja, položaja te odnosa prema javnoj cesti reklama ugrožavala sigurnost prometa.

(3) Mjesta na javnoj cesti iz stavka 2. ovoga članka na kojima nije dopušteno postavljanje reklame propisat će ministar.

 

Zatvaranje javne ceste

Članak 43.

(1) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o., županijska uprava za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba odnosno koncesionara koji upravljaju javnom cestom ovlašteni su u opravdanim slučajevima zatvoriti javnu cestu za promet.

(2) Što se smatra opravdanim slučajem i postupak zatvaranja javne ceste propisuje ministar.

 

Prometni znakovi, signalizacija i oprema, turistička i ostala signalizacija

Članak 44.

(1) Prometni znakovi, signalizacija i oprema te turistička i ostala signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na temelju prometnog projekta.

(2) Za javne ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nemaju prometni projekt, mjerodavno je postojeće stanje prometne signalizacije i opreme.

(3) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar uz prethodnu suglasnost ministra, odnosno županijska uprava za ceste uz prethodnu suglasnost ureda državne uprave u županiji nadležnog za poslove prometa te upravno tijelo Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost izvršnog tijela Grada Zagreba ovlašteni su izmijeniti prometni projekt iz stavka 1. ovoga članka, odnosno postojeće stanje iz stavka 2. ovoga članka.

 

Znakovi o radovima

Članak 45.

(1) Za svaki zahvat na javnoj cesti, pri izvođenju radova održavanja ili drugih radova pod prometom, moraju se postaviti odgovarajući, privremeni prometni znakovi, odnosno provesti tehnička regulacija prometa na način da se jamči sigurnost prometa i izvoditelja radova uz najmanje ometanje prometnih tokova, sukladno prometnom projektu.

(2) Tehničkom regulacijom iz stavka 1. ovoga članka mora se osigurati pravodobna uočljivost zapreka i drugih barijera na javnoj cesti, danju u vrijeme nedovoljne vidljivosti i noću, postavljanjem odgovarajućih treptavih narančastih svjetala ili drugih adekvatnih tehničkih pomagala.

(3) Radovi na javnim cestama, osobito na kolnicima, moraju se u pravilu planirati i izvoditi u danima kada je prometni tok slabijeg intenziteta, a u dane vikenda, blagdane i dane turističkih smjena (u turističkoj sezoni) radovi se ne smiju izvoditi na turističkim pravcima.

(4) Odmah po završetku radova na javnoj cesti, sva privremena prometna signalizacija i oprema mora biti uklonjena i istodobno postavljena trajna prometna i ostala signalizacija i oprema, sukladno prometnom projektu.

 

Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele

Članak 45.a

(1) Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele primjenjuju se na tunele dulje od 500 m na autocestama i državnim cestama.

(2) Minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele iz stavka 1. ovoga članka mora se osigurati sprečavanje kritičnih događaja koji mogu imati za posljedicu ugrožavanje ljudskih života, okoliša i tunelske instalacije, te pružanje zaštite u slučaju nesreća.

(3) U smislu ovoga Zakona »hitne službe« su sve službe javne ili privatne ili službe koje čine sastavni dio zaposlenika u tunelima, koji posreduju u slučaju nesreće, a što uključuje i policijske službenike, vatrogasne postrojbe i spasilačke službe.

(4) Ministar u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove i ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi propis o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele od faze planiranja do građenja i eksploatacije.

 

Zadaće subjekata koji upravljaju tunelom

Članak 45.b

(1) Hrvatskim autocestama d.o.o., Hrvatskim cestama d.o.o. i koncesionaru daje se javna ovlast za upravljanje tunelima i uspostavu svih sigurnosnih parametara u tunelima kao i za poduzimanje svih neophodnih radnji za zadovoljavanje minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele.

(2) Za tunele koji se nalaze na području dviju država članica Europske unije, svaka država mora ustrojiti po jedno odgovorno tijelo iz stavka 1. ovoga članka, a mogu imenovati i zajedničko odgovorno tijelo.

(3) Ako su ustrojena dva različita tijela, odluke svakog od njih donesene u interesu sigurnosti upravljanja tunelom moraju se donositi uz prethodnu suglasnost drugog tijela.

(4) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar ovlašteni su u svakom trenutku zabraniti uključujući i potpuno zatvaranje tunela ili ograničiti promet u tunelu ako nisu zadovoljeni sigurnosni zahtjevi za odvijanje prometa, uz obvezno utvrđivanje uvjeta pod kojima se promet može ponovno uspostaviti, odnosno tunel otvoriti.

(5) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar dužni su:

- redovito ispitivati i provoditi i inspekciju tunela te uspostavljati odgovarajuće sigurnosne zahtjeve,
- donositi organizacijske i radne sheme uključujući i planove za slučaj opasnosti, obuku i opremanje hitnih službi,
- određivati postupke za trenutačno zatvaranje tunela u slučaju opasnosti,
- provoditi potrebne mjere za smanjenje rizika,
- u slučaju potrebe naložiti analizu rizika neovisnom tijelu koji utječu na sigurnost, vrstu prometa, duljinu i geometriju tunela, te predviđeni broj prolazaka teretnih vozila dnevno,
- sadržaj i rezultate analize rizika uključiti u sigurnosnu dokumentaciju koja se dostavlja Ministarstvu.

(6) Odgovorna tijela osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna su za svaki veći izvanredni slučaj ili nesreću koja se dogodi u tunelu sačiniti Izvješće o izvanrednom slučaju, koje se prosljeđuje službeniku za sigurnost iz članka 45.c ovoga Zakona te hitnim službama najkasnije u roku od jednog mjeseca od događaja koji je predmet Izvješća.

(7) Nakon sastavljanja istražnog izvješća i analize okolnosti izvanrednog slučaja ili nesreće iz stavka 6. ovoga članka ili zaključaka koji se mogu iz njega izvesti, odgovorna tijela osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna su izvješća i analize proslijediti službeniku za sigurnost i hitnim službama najkasnije u roku od jednog mjeseca od dana zaprimanja.

(8) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar dužni su podnositi izvješća Vladi o požarima u tunelima i o nesrećama koje utječu na sigurnost prometa.

(9)Vlada dostavlja izvješća iz stavka 8. ovoga članka Europskoj komisiji.

(10)Vlada obavještava Europsku komisiju da Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar , sukladno javnim ovlastima obavljaju zadaće propisane ovim člankom.

 

 

Službenik za sigurnost u tunelu

Članak 45.c

(1) Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar dužni su za svaki tunel uz prethodnu suglasnost ministra, imenovati jednog službenika za sigurnost koji će koordinirati sve preventivne i zaštitne mjere kako bi se osigurala maksimalna sigurnost svih sudionika u prometu i radnog osoblja tunela.

(2) Službenik za sigurnost može biti imenovan iz redova osoblja tunela ili hitnih službi, mora biti nezavisan po svim pitanjima cestovne sigurnosti tunela i po tim pitanjima ne smije biti podložan nalozima poslodavca.

(3) Službenik za sigurnost može obavljati svoje zadaće i funkcije u više tunela na jednom području.

(4) Službenik za sigurnost dužan je:

- osigurati koordinaciju s hitnim službama i sudjelovati u pripremi shema djelovanja;
- sudjelovati u planiranju, provođenju i procjeni djelovanja u slučajevima opasnosti;
- sudjelovati u određivanju sigurnosnih shema te specifikacije građevinskih postrojenja, opreme i djelovanja, što se odnosi i na nove tunele i na preinake postojećih;
- provjeravati obučenost zaposlenika u tunelima i hitnim službama te sudjelovati u organiziranju vježbi koje se održavaju u redovitim vremenskim razmacima;
- davati mišljenja o stavljanju u promet građevinskog ustroja, opreme i pogona tunela;
- provjeravati da se građevna konstrukcija i oprema održava i popravlja;
- sudjelovati u ocjeni svakoga većeg izvanrednog slučaja, nesreće ili izvanrednih okolnosti.

Izvanredni slučaj ili nesreća

Članak 45.d

Svaki veći izvanredni slučaj ili nesreća koja se dogodi u tunelu mora biti predmetom Izvješća o izvanrednom slučaju koje sastavljaju Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar. Izvješće zajedno sa zaključcima mora se proslijediti službeniku za sigurnost, ministrima iz članka 45.a ovoga Zakona, nadležnim inspekcijskim službama i hitnim službama u roku od najviše mjesec dana.

 

Članak 45.e

(1) Nadležne inspekcijske službe dužne su sukladno propisu iz svog djelokruga rada, odredbama ovoga Zakona i propisu iz članka 45.a stavka 2. ovoga Zakona provoditi inspekcijski nadzor minimalnih sigurnosnih zahtjeva za tunele, te donositi mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

(2) Inspekcijske službe iz stavka 1. ovoga članka moraju posjedovati visoku razinu stručnosti te moraju biti funkcionalno neovisne rukovoditelju tunela.

(3) Subjekti koji upravljaju tunelom iz članka 45.b ovoga Zakona dužni su provjeravati provođenje inspekcijskog nadzora nadležnih inspekcija radi utvrđivanja ispunjavaju li tuneli uvjete propisane odredbama ovoga Zakona, najmanje svakih šest godina.

(4) Ukoliko se inspekcijskim nadzorom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da tunel ne udovoljava odredbama ovoga Zakona, nadležna inspekcija o tome će obavijestiti rukovoditelja tunela i službenika za sigurnost te naložiti donošenje mjera za povećanje sigurnosti tunela.

(5) Subjekti koji upravljaju tunelom iz članka 45.b ovoga Zakona nakon inspekcijskog nalaza i utvrđenih mjera iz stavka 4. ovoga članka propisat će uvjete za nastavak rada tunela ili za ponovno otvaranje tunela koji će se primjenjivati dok se ne provedu mjere za otklanjanje nedostataka kao i sva daljnja ograničenja.

 

Korištenje cestovnog zemljišta

Članak 46.

(1) Pod korištenjem cestovnog zemljišta u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se građenje na javnoj cesti pratećih uslužnih objekata i obavljanje djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga opskrba gorivom, servisnih usluga i slično ili u već izgrađenim pratećim uslužnim objektima na javnoj cesti obavljanje navedene djelatnosti, radi pružanja usluga korisnicima javnih cesta.

(2) Ovlašćuje se ministar da propiše uvjete i način korištenja cestovnog zemljišta, uvjete i postupak povjeravanja te prava i obveze u svezi s obavljanjem pratećih djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje, servisi i dr.) na cestovnom zemljištu.

 

Žalba

Članak 47.

Protiv akta iz članka 29., 33., 34. i 35. ovoga Zakona može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostave stranki.

 

IV. KONCESIJE

 

Koncesija

Članak 48.

(1) Koncesijom se stječe pravo građenja i upravljanja autocestom i pojedinim cestovnim objektima na državnoj cesti (most, tunel i dr.) koje uključuje pravo gospodarskog korištenja autoceste ili objekta na državnoj cesti te pravo rekonstrukcije i održavanja autoceste i cestovnog objekta na državnoj cesti tijekom trajanja ugovora o koncesiji i/ili pravo korištenja cestovnog zemljišta radi izgradnje pratećih uslužnih objekata i obavljanja djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga opskrba gorivom, servisnih usluga i sl.

(2) Koncesionar je ovlašten odlučivati o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti sukladno propisima iz članka 46. ovoga Zakona.

(3) Koncesija na javnoj cesti ne može se dati na vrijeme dulje od 40 godina.

(4) Koncesija na javnoj cesti smatra se koncesijom za javne radove, odnosno koncesijom za javne usluge, u smislu Zakona o koncesijama.

 

Pripremne radnje za davanje koncesije

Članak 49.

(1) Pripremne radnje za davanje koncesije, po nalogu davatelja koncesije, provodi Ministarstvo sukladno Zakonu o koncesijama.

(2) Pripremnim radnjama smatraju se osobito:

- procjena vrijednosti koncesije

- izrada studije opravdanosti davanja koncesije

- imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju

- izrada dokumentacije za nadmetanje.

(3) U provedbi pripremnih radnji Ministarstvo može povjeriti obavljanje određenih stručno-tehničkih poslova stručnim pravnim osobama nadležnim za obavljanje poslova upravljanja, građenja i održavanja autocesta.

 

Postupak davanja koncesije

Članak 50.

(1) Postupak davanja koncesije provodi Ministarstvo sukladno odredbama Zakona o koncesijama.

(2) U projektima javno-privatnog partnerstva u postupku davanja koncesije primjenjuju se i odredbe o odobravanju prijedloga projekta, dokumentacije za nadmetanje s prilozima i konačnog nacrta ugovora o koncesiji sukladno Zakonu o javno-privatnom partnerstvu.

 

Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja

Članak 51.

(1) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja u postupku davanja koncesije donosi Vlada kao davatelj koncesije u ime Republike Hrvatske.

(2) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja sadrži osobito:

- naziv davatelja koncesije s brojem i datumom donošenja odluke,
- naziv odabranog ponuditelja
- predmet koncesije
- prirodu i opseg te mjesto obavljanja djelatnosti koncesije
- rok trajanja koncesije
- osnove financiranja
- uvjete za povjeravanje trećima pojedinih radova ili usluga koje su predmet koncesije
- posebne uvjete kojima tijekom trajanja koncesije mora udovoljavati ponuditelj
- iznos naknade za koncesiju ili osnovu za utvrđivanje iznosa naknade za koncesiju koju će koncesionar plaćati
- mjerila za utvrđivanje visine cestarine
- mjere očuvanja i zaštite okoliša
- rok u kojem je najpovoljniji ponuditelj obvezan potpisati ugovor o koncesiji s davateljem koncesije
- obrazloženje razloga za odabir ponuditelja
- uputu o pravnom lijeku
- potpis odgovorne osobe i pečat davatelja koncesije.

(3) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja može sadržavati i druge odgovarajuće podatke u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.

 

Ugovor o koncesiji

Članak 52.

(1) Ugovorom o koncesiji određuju se prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara u skladu s odredbama ovoga Zakona te Zakona o koncesijama kao što su:

- predmet koncesije
- rok trajanja koncesije
- osnove financiranja
- posebni uvjeti kojima mora tijekom trajanja koncesije udovoljavati koncesionar
- visina naknade za koncesiju te način i uvjeti njezina plaćanja
- mjerila za utvrđivanje visine cestarine
- uvjeti za povjeravanje trećima pojedinih radova ili usluga koje su predmet koncesije
- mjere očuvanja i zaštite okoliša
- prestanak ugovora o koncesiji
- uvjeti primopredaje autoceste, odnosno pojedinog objekta na državnoj cesti po prestanku ugovora o koncesiji.

(2) U projektima javno-privatnog partnerstva na sadržaj ugovora o koncesiji primjenjuju se i odredbe Zakona o javno-privatnom partnerstvu.

(3) Davatelj koncesije mora odabranom najpovoljnijem ponuditelju ponuditi potpisivanje ugovora o koncesiji u roku od 20 dana od trenutka kada je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konačna.

(4) Ugovor o koncesiji mora se potpisati u roku od 60 dana od trenutka kada je odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postala konačna.

(5) Ugovor o koncesiji sastavlja se u pisanom obliku, a potpisuju ga ministar i odabrani najpovoljniji ponuditelj.

 

Primjena Zakona o koncesijama

Članak 53.

Na sva ostala pitanja koja se odnose na koncesije a nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama.

 

V. UPRAVLJANJE JAVNIM CESTAMA

 

1. Hrvatske autoceste d.o.o.

 

Predmet poslovanja

Članak 54.

(1) Hrvatske autoceste, društvo s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Zagrebu, upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, osim onih autocesta kojima upravlja koncesionar sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Skraćeni naziv tvrtke glasi: Hrvatske autoceste d.o.o.

(3) Predmet poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. je organiziranje i obavljanje djelatnosti:

- projektiranja te ishođenja lokacijske dozvole, građevinske dozvole i uporabne dozvole za autoceste,
- građenja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama iz članka 14. ovoga Zakona, uključujući poslove programiranja i planiranja razvitka autocesta,
- održavanja autocesta i objekata iz članka 18. ovoga Zakona,
- ostalih poslova upravljanja autocestama i objektima s naplatom cestarine iz članka 22. ovoga Zakona,
- financiranja građenja, rekonstrukcije i održavanja autocesta,
- ostalih djelatnosti sadržanih u osnivačkom aktu.

 

2. Hrvatske ceste d.o.o.

 

Predmet poslovanja

Članak 55.

(1) Državnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava trgovačko društvo Hrvatske ceste, društvo s ograničenom odgovornošću, sa sjedištem u Zagrebu.

(2) Skraćeni naziv tvrtke glasi: Hrvatske ceste d.o.o.

(3) Predmet poslovanja Hrvatskih cesta d.o.o. je organiziranje i obavljanje djelatnosti:

- operativnih poslova tehničko-tehnološkog jedinstva sustava javnih cesta prema Strategiji, kroz temeljna prostorna, prometna, tehnička i ekonomska istraživanja i analize,
- programiranja i planiranja razvitka javnih cesta osim autocesta te ukupnog projektiranja za državne ceste,
- građenja državnih cesta iz članka 14. ovoga Zakona,
- održavanja državnih cesta iz članka 18. ovoga Zakona,
- ostalih poslova upravljanja državnim cestama iz članka 22. ovoga Zakona,
- financiranja građenja, rekonstrukcije i održavanja državnih cesta,
- zaštite okoliša od utjecaja prometa na javnim cestama,
- praćenja prometnog opterećenja i prometnih tokova na javnim cestama,
- kontrole osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na javnim cestama,
- vođenja jedinstvene baze podataka o javnim cestama,
- ostalih djelatnosti sadržanih u osnivačkom aktu.

 

3. Zajedničke odredbe za Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o.

 

Ostvarivanje prava osnivača

Članak 56.

Prava i dužnosti Republike Hrvatske kao osnivača Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. obavlja Vlada.

Korištenje dobiti

Članak 57.

Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o., kada je Republika Hrvatska jedini član ovih društava, koristit će dobit koju ostvare, za građenje i održavanje autocesta, odnosno državnih cesta kojima upravljaju.

 

4. Županijska uprava za ceste

 

Osnivanje i poslovanje

Članak 58.

(1) Županijskim i lokalnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava županijska uprava za ceste, pravna osoba kojoj je osnivač županija.

(2) Na županijsku upravu za ceste primjenjuju se propisi o ustanovama, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Županijska uprava za ceste u okviru svoje djelatnosti organizira, odnosno obavlja poslove:

- projektiranja te ishođenja lokacijske dozvole, građevinske dozvole i uporabne dozvole za županijske i lokalne ceste,

- građenja županijskih i lokalnih cesta iz članka 14. ovoga Zakona,

- održavanja županijskih i lokalnih cesta iz članka 18. ovoga Zakona,

- ostale poslove upravljanja županijskim i lokalnim cestama iz članka 22. ovoga Zakona.

 

Organizacijski ustroj

Članak 59.

U županijskoj upravi za ceste ustrojava se organizacijska jedinica za obavljanje poslova vezanih za održavanje i zaštitu te jedinica za obavljanje poslova vezanih za građenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta.

 

Upravljanje

Članak 60.

Županijskom upravom za ceste upravlja ravnatelj kojeg imenuje i razrješava županijska skupština na prijedlog Upravnog vijeća županijske uprave za ceste.

 

5. Upravno tijelo Grada Zagreba

Članak 61.

(1) Upravno tijelo Grada Zagreba, na temelju odluke Gradske skupštine, za županijske i lokalne ceste na području Grada Zagreba obavlja poslove građenja i rekonstrukcije iz članka 14. ovoga Zakona, održavanja iz članka 18. ovoga Zakona te ostale poslove upravljanja iz članka 22. ovoga Zakona.

(2) Aktom o ustrojavanju Upravnog tijela Grada Zagreba mora se osigurati takav ustroj koji će omogućiti obavljanje poslova vezanih za građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta na području Grada Zagreba koji su ovim Zakonom propisani za javne ceste.

 

VI. FINANCIRANJE JAVNIH CESTA

 

Izvori sredstava

Članak 62.

(1) Izvori sredstava za financiranje javnih cesta jesu:

1) godišnja naknada za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila,
2) cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom (most, tunel, vijadukt i sl.),
3) naknada za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske,
4) naknada za izvanredni prijevoz,
5) korisnička naknada,
6) naknada za korištenje cestovnog zemljišta,
7) naknada za obavljanje pratećih djelatnosti,
8) naknada za koncesije,
9) sredstva državnog proračuna, proračuna županija, odnosno proračuna Grada Zagreba,
10) naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta,
11) naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja,
12) ostali izvori.

(2) Za uporabu istog dijela javne ceste ne može se za bilo koju kategoriju vozila istodobno naplaćivati naknada iz stavka 1. točke 2. i točke 5. ovoga članka, osim za uporabu pojedinačnih objekata (most, tunel, vijadukt i sl.).

 

 

Visina naknade

Članak 63.

(1) Visinu naknade iz članka 62. točke 1. ovoga Zakona utvrđuje ministar.

(2) Visinu cestarine i sustav naplate cestarine iz članka 62. točke 2. ovoga Zakona utvrđuju Hrvatske autoceste d.o.o. uz suglasnost Vlade, a za javne ceste u koncesiji koncesionar.

(3) Visina naknade iz članka 62. točke 3. ovoga Zakona utvrđuje se sukladno posebnim propisima.

(4) Mjerila za izračun naknada iz članka 62. točke 4., 6. i 7. ovoga Zakona propisuje ministar.

(5) Visinu naknade iz članka 62. točke 8. ovoga Zakona utvrđuje davatelj koncesije.

(6) Korisnička naknada može se uvesti za korištenje mreže javnih cesta ili dijela mreže javnih cesta za motorna i priključna vozila namijenjena isključivo za prijevoz tereta čija ukupna masa prelazi 3,5 tone.

(7) Odluku o uvođenju i visini korisničke naknade donosi Vlada.

(8) Visinu naknade iz članka 62. točke 11. ovoga Zakona propisuje odlukom Vlada.

 

Članak 63.a

(1) Osobe s 80% ili više postotaka tjelesnog oštećenja, odnosno osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 60% ili više postotaka, ne plaćaju godišnju naknadu za uporabu javnih cesta iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona za jedan osobni automobil koji imaju u svom vlasništvu, odnosno koji koriste na temelju ugovora o leasingu.

(2) Osobe kod kojih je utvrđeno tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 80% ili više postotaka, te HRVI sa 100% tjelesnog oštećenja ne plaćaju cestarinu iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona za jedan osobni automobil koji imaju u svom vlasništvu, odnosno koji koriste na temelju ugovora o leasingu.

(3) Ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za obitelj, branitelje i međugeneracijsku solidarnost i ministra nadležnog za zdravstvo i socijalnu skrb, donosi propis kojim se propisuju isprave kojima se dokazuje pravo na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta te postupak i način ostvarivanja ovog prava na temelju naljepnice kojom se označava osobni automobil u vlasništvu osobe iz stavka 1. ovoga članka. Istim propisom propisat će se isprave kojima se dokazuje pravo na oslobađanje plaćanja cestarine te postupak i način ostvarivanja toga prava na temelju potvrde koja se izdaje podnositelju zahtjeva za oslobađanje plaćanja cestarine.

 

Članak 63.b

Pravo neplaćanja cestarine može se ostvariti samo ako je osobni automobil označen naljepnicom izdanom prema odredbama propisa iz članka 63.a stavka 3. ovoga Zakona i ako se u osobnom automobilu nalazi osoba kojoj je izdana potvrda prema odredbama članka 63.a stavka 3. ovoga Zakona.

 

Članak 63.c

(1) Hrvatskim autocestama d.o.o., koncesionaru, županijskoj upravi za ceste i Gradu Zagrebu će se iz sredstava državnog proračuna nadoknaditi iznos godišnje naknade za uporabu javnih cesta i iznos cestarine koji nisu ostvarili zbog primjene odredbe članka 63.a ovoga Zakona.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osigurat će se u državnom proračunu.

(3) Način, postupak i dinamiku ostvarivanja prava na nadoknadu iznosa godišnje naknade i cestarine iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za financije.

 

Naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta

Članak 64.

(1) Naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 62. točke 10. ovoga Zakona uplaćuje se iz državnog proračuna na energente:

1. Motorne benzine koji se koriste kao pogonska goriva:

1.1. Olovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 51, 2710 11 59

1.2. Bezolovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 41, 2710 11 45, 2710 11 49

2. Plinska ulja iz tarifnih oznaka KN 2710 19 41 do 2710 19 49 koja se koriste kao pogonska goriva.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se po litri naplaćene trošarine na energente, i to:

- u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o.,

- u iznosu od 0,60 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o.

 

Mjerila za raspored sredstava na županijske uprave za ceste

Članak 65.

(1) Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta osiguravaju se dijelom iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 62. točke 10., sukladno programu iz članka 12. ovoga Zakona, a na temelju sljedećih mjerila:

- veličine mreže županijskih i lokalnih cesta,
- visine vlastitih izravnih prihoda županijske uprave za ceste iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona,
- ujednačavanja redovitog i izvanrednog održavanja županijskih i lokalnih cesta izraženo u postotku od standarda održavanja prema propisu iz članka 18. stavka 3. ovoga Zakona,
- stupnja izgrađenosti mreže županijskih i lokalnih cesta,
- stanja kolnika mreža županijskih i lokalnih cesta.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka na županijske uprave za ceste raspoređuje ministar na prijedlog Hrvatskih cesta d.o.o.

 

Uplata na račune

Članak 66.

(1) Sredstva iz članka 62. točke 1. ovoga Zakona uplaćuju se na račun županijske uprave za ceste, odnosno proračuna Grada Zagreba i koriste za županijske i lokalne ceste na području županije, odnosno Grada Zagreba u kojoj su ostvarena. Način naplate, postupak uplate sredstava na račune županijskih uprava za ceste, odnosno proračuna Grada Zagreba, vođenje evidencije i ovlast za provođenje kontrole nad postupkom naplate propisuje ministar financija.

(2) Sredstva iz članka 62. točke 2. ovoga Zakona od cestarine na autocestama i posebnim objektima s naplatom na državnim cestama uplaćuju se na račun Hrvatskih autocesta d.o.o. sredstva od cestarine na autocestama i objektima s naplatom u koncesiji na račun koncesionara.

(3) Sredstva iz članka 62. točke 3. ovoga Zakona uplaćuju se na račun Hrvatskih cesta d.o.o.

(4) Sredstva iz članka 62. točke 4. ovoga Zakona uplaćuju se na račun Hrvatskih cesta d.o.o. Kada su dozvolu za izvanredni prijevoz izdale Hrvatske autoceste d.o.o., županijska uprava za ceste, odnosno koncesionara, sredstva se uplaćuju na račun izdavatelja dozvole. Kada je dozvolu za izvanredni prijevoz izdalo Upravno tijelo Grada Zagreba, sredstva se uplaćuju u proračun Grada Zagreba.

5) Sredstva iz članka 62. točke 6., 7. i 11. ovoga Zakona uplaćuju se na račun Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o., koncesionara, županijske uprave za ceste, odnosno u proračun Grada Zagreba, ovisno o ugovoru o korištenju cestovnog zemljišta, ugovoru o obavljanju pratećih djelatnosti, ugovoru o stjecanju prava građenja odnosno ugovoru o osnivanju prava služnosti.

(6) Sredstva iz članka 62. točke 8. ovoga Zakona uplaćuju se u državni proračun.

 

Javni kapital

Članak 67.

(1) Naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 62. točke 10. ovoga Zakona, iz državnog proračuna uplaćuje se, u skladu s odredbom članka 64. ovoga Zakona, na račune Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. i predstavlja kapital (dalje u tekstu: javni kapital) kojim Republika Hrvatska financira građenje i održavanje javnih cesta, povrat kredita kojima se financira građenje autocesta i državnih cesta te dokapitalizaciju Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o., u skladu s programom iz članka 12. ovoga Zakona.

(2) Razlika između vlastitih prihoda i rashoda ostvarenih u poslovnoj godini nadoknađuje se na teret javnog kapitala iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odobrenim planom poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o.

 

Sredstva koja povećavaju, odnosno za koja se umanjuje javni kapital

Članak 68.

(1) Javni kapital čine i prihodi po osnovi tečajnih razlika, kamate i drugi prihodi ostvareni po osnovi gospodarenja novcem koji čini javni kapital, a javni kapital se umanjuje za kamate i druge naknade povezane s financiranjem građenja i održavanja javnih cesta te za negativne tečajne razlike.

(2) Dobit koju ostvare Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. dok je Republika Hrvatska jedini član društva uvećava javni kapital.

 

Namjensko korištenje sredstava

Članak 69.

(1) Sredstva iz članka 67. stavka 1. ovoga Zakona koriste se za namjene propisane odredbama toga članka godišnjim planovima građenja i održavanja javnih cesta koje uz suglasnost Vlade donose Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o.

(2) Sredstva koja prema odredbi članka 65. stavka 2. ovoga Zakona Hrvatske ceste d.o.o. doznače županijskoj uprave za ceste koriste se za namjene propisane odredbama članka 67. stavka 1. ovoga Zakona godišnjim planovima građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta koje uz suglasnost Ministarstva donosi županijska uprava za ceste.

 

Amortizacija

Članak 70.

Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i županijska uprava za ceste u rashode poslovanja uključuju amortizaciju javnih cesta obračunatu primjenom amortizacijskih stopa koje utvrđuje Vlada.

 

VII. NADZOR I INSPEKCIJA JAVNIH CESTA

 

Upravni nadzor

Članak 71.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih za njegovo izvršavanje obavlja Ministarstvo.

Inspekcijski nadzor

Članak 72.

Poslove inspekcije javnih cesta obavlja Ministarstvo (u daljnjem tekstu: inspekcija za ceste), sukladno ovom Zakonu i posebnom zakonu, a nadzor provodi inspektor za ceste (u daljnjem tekstu: inspektor).

 

Prava i dužnosti inspektora

Članak 73.

(1) Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora javnih cesta inspektor, osim prava i dužnosti koje ima po posebnom zakonu, ima i sljedeća prava i dužnosti:

1. nadzirati radove prilikom redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, pregledavati dokumentaciju za te radove i odrediti mjere za otklanjanje nepravilnosti koje bi mogle prouzročiti pogoršanje stanja javne ceste ili ugroziti sigurnost prometa na njoj,

2. nadzirati ispunjavanje uvjeta za obavljanje redovitih radova održavanja na javnoj cesti danoj u koncesiju,

3. nadzirati provođenje mjera za osiguranje javnih cesta i prometa na njima,

4. obustaviti sve radove na javnoj cesti koji se ne obavljaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa za njegovo izvršavanje,

5. u nužnim slučajevima, kada bi bila ugrožena sigurnost prometa na javnoj cesti ili bi mogla nastati šteta na njoj, odrediti privremene mjere kako bi se otklonila opasnost ili spriječila šteta,

6. odrediti da se u polju preglednosti otklone nedostaci i nepravilnosti prouzročene kršenjem propisanih mjera za osiguranje preglednosti javne ceste,

7. nadzirati provođenje propisanih uvjeta za obavljanje zahvata u zaštitni pojas javne ceste.

(2) Žalba protiv rješenja inspektora iz stavka 1. točaka 4., 5., 6. i 7. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(3) U predmetima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, kada je zbog neposredne ugroženosti javne ceste ili sigurnosti prometa na njoj ugrožena i sigurnost sudionika u prometu, inspektor može, po skraćenom postupku, bez saslušanja stranaka, donijeti rješenje. U nužnim slučajevima inspektor može donijeti usmeno rješenje te odrediti njegovo izvršenje odmah po izricanju.

(4) Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo:

- pregledati prostore, objekte, uređaje, materijale te poslovanje i dokumentaciju trgovačkih društava koja upravljaju javnim cestama,
- saslušati stranke i svjedoke primjenom pravila upravnog postupka,
- pregledati isprave kojima se može utvrditi identitet osoba koje sudjeluju u prometu,
- uzeti uzorke materijala te obavljati druge postupke koji su u skladu s namjenom inspekcijskog nadzora,
- dobiti osobne podatke o pravnim i fizičkim osobama, podatke o vlasništvu vozila, podatke o vlasništvu zemljišta i objekata u zaštitnom pojasu cesta, kao i druge podatke potrebne za vođenje postupka u svezi s kršenjem ovoga Zakona i propisa za njegovo izvršavanje.

 

VIII. KAZNENE ODREDBE

 

Članak 74.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj trgovačko društvo odnosno ustanova koja upravlja javnom cestom:

1. ako ne održava javnu cestu sukladno odredbi članka 18. stavka 3. ovoga Zakona,

2. ako ne osigura uklanjanje oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste (članak 23. stavak 1. podstavak 2.),

3. ako ne obavijesti javnost o stanju i prohodnosti javnih cesta i meteorološkim uvjetima (članak 23. stavak 1. podstavak 3.),

4. ako ne poduzme mjere za otklanjanje opasnosti na javnoj cesti i mjere za siguran promet (članak 39. stavak 2.),

5. ako postavi reklame protivno odredbi članka 42. ovog Zakona,

6. ako u opravdanom slučaju javnu cestu ne zatvori za promet (članak 43. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u trgovačkom društvu, ustanovi, odnosno Upravnom tijelu Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

 

Članak 75.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako izvede priključak i prilaz na javnu cestu bez suglasnosti ili se ne pridržava uvjeta iz suglasnosti (članak 33. stavak 4.),

2. ako postupa protivno odredbi članka 38. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

3. ako ne postupi u skladu s odredbom članka 40. ovoga Zakona,

4. ako bez suglasnosti trgovačkog društva, ustanove, odnosno Upravnog tijela Grada Zagreba koje upravlja javnom cestom poduzima radnje protivno odredbi članka 39. stavka 1. i članka 41. ovoga Zakona,

5. ako postavi reklame protivno odredbi čl. 42. ovog Zakona,

6. ako prilikom radova na javnoj cesti ne postavi odgovarajuće znakove, oznake ili opremu (članak 45.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

 

Članak 75a.

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik odnosno korisnik leasinga osobnog automobila ako je njegovo vozilo bez plaćene cestarine sudjelovalo u prometu autocestom ili cestovnim objektom pod naplatom, a vlasnik ne ispunjava uvjete propisane člankom 63.a i 63.b ovoga Zakona.

 

 

 

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Dovršenje započetih postupaka

Članak 76.

(1) Postupci započeti prema odredbama Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, br. 100/96., 76/98., 27/01., 114/01., 117/01. i 65/02.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ostvarile prava iz članka 62. Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, br. 100/96., 76/98., 27/01., 114/01.,117/01. i 65/02.) zadržavaju ta prava do 31. prosinca 2006. godine.

 

Baza podataka o javnim cestama

Članak 77.

Hrvatske autoceste d.o.o., županijske uprave za ceste i korisnici koncesije dužni su podatke iz svojih baza podataka o javnim cestama prenijeti Hrvatskim cestama d.o.o. radi objedinjavanja svih podataka o javnim cestama u jedinstvenu banku podataka radi operativnog osiguranja tehničko-tehnološkog jedinstva mreže javnih cesta i izradbe karata s ucrtanim javnim cestama u odgovarajućem mjerilu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Provedbeni propisi

Članak 78.

(1) Ministar će propise za čije je donošenje ovlašten prema odredbama ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, br. 100/96., 77/98., 27/01., 114/01., 117/01. i 65/02.).

 

Prestanak važenja

Članak 79.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o javnim cestama (»Narodne novine«, br. 100/96., 76/98., 27/01., 114/01., 117/01. i 65/02.).

 

Stupanje na snagu

Članak 80.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

---

 

Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama («Narodne novine», broj 146/2008 od 17.12.2008.) koje su preostale nakon autorskog pročišćavanja teksta Zakona o javnim cestama

 

Članak 23.

Obvezuje se ministar da propise za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom donese u roku od tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.

 

Članak 24.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 6.a, 6.b, 45.a, 45.b, 45.c, 45.d i 45.e koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

 

Klasa: 340-01/08-01/03
Zagreb, 5. prosinca 2008.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

 

 

---

 

Odredbe Zakona o izmjenama Zakona o javnim cestama («Narodne novine», broj 38/09 od 27.03.2009.) koje su preostale nakon autorskog pročišćavanja teksta Zakona o javnim cestama

 

Članak 3.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju prvih sljedećih općih i redovitih izbora članova općinskih i gradskih vijeća, županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba te općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, a dosadašnja općinska, gradska i županijska poglavarstva nastavljaju s radom do stupanja na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na neposrednim izborima.

 

Klasa: 340-01/09-01/01
Zagreb, 20. ožujka 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

 

 

---

 

Odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama («Narodne novine», broj 153/09 od 21.12.2009.) koje su preostale nakon autorskog pročišćavanja teksta Zakona o javnim cestama

 

Članak 20.

(1) Osobe koje su po posebnom zakonu ili odlukom nadležnog tijela donesenom na temelju posebnog zakona dužne održavati komunalne, vodnogospodarske i energetske građevine kao i građevine elektroničkih komunikacija izgrađene na ili izvan cestovnog zemljišta za koje je do stupanja na snagu ovoga Zakona izdana uporabna dozvola, dužne su sukladno članku 7. u dijelu koji se odnosi na članak 24.a ovoga Zakona preuzeti na održavanje i upravljanje komunalne, vodnogospodarske i energetske građevine kao i građevine elektroničkih komunikacija izgrađene na ili izvan cestovnog zemljišta u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su osobama koje upravljaju javnom cestom nadoknaditi troškove nastale nakon proteka roka u kojem su bile dužne preuzeti na održavanje i upravljanje komunalne, vodnogospodarske i energetske građevine kao i građevine elektroničkih komunikacija.

 

Članak 21.

(1) Ako su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona u postupku izvlaštenja radi građenja javne ceste izvlaštene kao opće dobro nekretnine koje nisu u cijelosti lokacijskom dozvolom predviđene kao javna cesta, Vlada, odnosno tijelo koje ona ovlasti, će na prijedlog osobe ovlaštene za upravljanje javnom cestom donijeti odluku da se dio nekretnine koji nije predviđen kao javna cesta izuzima iz pravnog režima općeg dobra i prelazi u vlasništvo Republike Hrvatske, županije ili Grada Zagreba u čiju je korist provedeno izvlaštenje, te im se predaje u posjed i na upravljanje.

(2) Prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka prilaže se parcelacijski elaborat izrađen na temelju lokacijske dozvole iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu nekretnina kao vlasništva Republike Hrvatske, županije ili Grada Zagreba.

(4) Osoba ovlaštena za upravljanje javnom cestom dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga članka zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe u zemljišnim knjigama.

(5) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka obvezat će se osobe ovlaštene za upravljanje javnom cestom, koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upravljale nekretninama izuzetim iz režima općeg dobra, da ih predaju u posjed i na upravljanje Republici Hrvatskoj, županiji ili Gradu Zagrebu u roku ne dužem od godine dana od dana donošenja odluke.

(6) Do preuzimanja u posjed i na upravljanje nekretnina izuzetih iz režima općeg dobra, njima upravlja, za račun i u korist vlasnika, osoba koja je sukladno odredbama ovoga Zakona do donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka bila dužna upravljati tim nekretninama.

 

Članak 22.

(1) Vlada, odnosno tijelo koje ona ovlasti donijet će, na prijedlog osobe ovlaštene za upravljanje javnom cestom, odluku da se nekretnine koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izvlaštene radi premještanja ili izgradnje infrastrukture izvan cestovnog zemljišta, a koje nisu lokacijskom dozvolom predviđene kao javna cesta, izuzmu iz pravnog režima općeg dobra te postaju vlasništvo Republike Hrvatske i da joj se predaju u posjed i na upravljanje.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu o brisanju u zemljišnim knjigama općeg dobra i o upisu nekretnina kao vlasništva Republike Hrvatske.

(3) Osoba ovlaštena za upravljanje javnom cestom dostavlja odluku iz stavka 1. ovoga članka zajedno s parcelacijskim elaboratom nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi provedbe u zemljišnim knjigama.

(4) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka obvezat će se osobe ovlaštene za upravljanje javnom cestom koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upravljale nekretninama izuzetim iz režima općeg dobra da ih predaju u posjed i na upravljanje Republici Hrvatskoj, u roku ne dužem od jedne godine od dana donošenja odluke.

(5) Do preuzimanja u posjed i na upravljanje nekretnina izuzetih iz režima općeg dobra, njima za račun i u korist vlasnika upravlja osoba koja je po odredbama ovoga Zakona do donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka bila dužna upravljati tim nekretninama.

(6) Ugovori o korištenju cestovnog zemljišta sklopljeni u pogledu nekretnina koje su na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka postale vlasništvo Republike Hrvatske prestat će stupanjem na snagu odluke iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Odluka iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se i osobi s kojom je sklopljen ugovor o korištenju cestovnog zemljišta.

(8) Pravni odnosi između Republike Hrvatske i osoba koje su po posebnim zakonima ovlaštene održavati i upravljati infrastrukturom iz ovoga članka, u pogledu korištenja nekretnina odnosno osnivanja stvarnog prava na nekretninama na kojima je izgrađena infrastruktura, uredit će se po odredbama posebnih zakona koji uređuju korištenje i uporabu određene vrste infrastrukture, u roku od 3 mjeseca od prestanka ugovora iz stavka 4. ovoga članka.

 

Članak 23.

(1) Odredba članka 12. u dijelu koji se odnosi na članak 28.a ovoga Zakona primjenjuje se i na zemljišta koja se po posebnom zakonu smatraju pomorskim dobrom ili lučkim područjem na kojima je već izgrađena javna cesta ili je započeta gradnja ili je po posebnim propisima izdana dozvola za građenje i rekonstrukciju javne ceste do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Postupak izuzimanja iz područja pomorskog dobra, odnosno lučkog područja iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena je pokrenuti osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno osoba koja je na temelju članka 8. u dijelu koji se odnosi na članak 26. ovoga Zakona ovlaštena podnijeti prijedlog za izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

(3) Na zemljišta koja su na temelju ovoga članka izuzeta iz područja pomorskog dobra, odnosno lučkog područja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe iz članka 12. u dijelu koji se odnosi na članak 28.a ovoga Zakona.

 

Članak 24.

(1) Odredba članka 12. u dijelu koji se odnosi na članak 28.b ovoga Zakona primjenjuje se i na zemljišta koja se po posebnom zakonu smatraju javnim vodnim dobrom na kojima je već izgrađena javna cesta ili je započeta gradnja ili je po posebnim propisima izdana dozvola za građenje i rekonstrukciju javne ceste do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Postupak ukidanja statusa vodnog dobra ovlaštena je pokrenuti osoba koja je na temelju članka 8. u dijelu koji se odnosi na članak 26. ovoga Zakona ovlaštena podnijeti prijedlog za izvlaštenje radi građenja, rekonstrukcije i održavanja javne ceste.

(3) Na zemljišta na kojima je na temelju ovoga članka ukinut status javnog vodnog dobra na odgovarajući način primjenjuju se odredbe iz članka 12. u dijelu koji se odnosi na članak 28.b ovoga Zakona.

(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na izdvajanje i drugih zemljišta koje se na temelju posebnog propisa smatraju javnim dobrom u vlasništvu Republike Hrvatske.

 

Članak 25.

(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom na temelju ovoga Zakona sklopit će ugovore o osnivanju prava služnosti odnosno prava građenja za komunalne, vodnogospodarske i energetske građevine kao i građevine elektroničkih komunikacija izgrađene na javnoj cesti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, s pravnom osobom koja je po posebnom zakonu investitor komunalnih, vodnogospodarskih i energetskih, kao i građevina elektroničkih komunikacija, sukladno članku 17. ovoga Zakona.

(2) Ugovori iz stavka 1. ovoga članka sklopit će se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Sklapanjem ugovora iz stavka 1. ovoga članka prestat će važiti ugovori o korištenju cestovnog zemljišta sklopljeni za građevine iz stavka 1. ovoga članka odnosno prava koja su osobe koje su po posebnom zakonu investitori komunalnih, vodnogospodarskih i energetskih građevina, kao i građevina elektroničkih komunikacija stekle na javnoj cesti na temelju posebnih zakona.

(4) Ugovori o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na cestovnom zemljištu sklopljeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim ugovora iz stavka 3. ovoga članka, ostaju na snazi do isteka roka na koji su sklopljeni.

 

Članak 26.

Vlada će najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti odluku iz članka 16. ovoga Zakona.

 

Članak 27.

Za javne ceste upisane u zemljišne knjige do dana stupanja na snagu ovoga Zakona Državno odvjetništvo provest će postupak usklađivanja upisa sukladno odredbi članka 3. stavka 2. ovoga Zakona u roku ne dužem od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

 

Članak 28.

U cijelom tekstu Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, br. 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09. i 124/09.) riječi: »korisnik koncesije« u odgovarajućem rodu i padežu zamjenjuju se riječju: »koncesionar«.

 

Članak 29.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 108. stavka 2. Zakona poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08.) i članka 86. stavka 3. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 140/05. i 75/09.).

 

Članak 30.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o javnim cestama.

 

Članak 31.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 340-01/09-01/05
Zagreb, 11. prosinca 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

 

 

---

 

Odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnim cestama («Narodne novine», broj 73/10 od 14.06.2010.) koje su preostale nakon autorskog pročišćavanja teksta Zakona o javnim cestama

 

Članak 3.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o pravu na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine, izdana prema odredbama Zakona o javnim cestama (»Narodne novine«, br. 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09., 124/09. i 153/09.), u dijelu koji se odnosi na ostvarivanje prava na oslobađanje plaćanja cestarine.

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti potvrde/smart kartice izdane prema odredbama Pravilnika o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine (»Narodne novine«, br. 143/06., 66/07. i 20/09.).

(3) Osobama koje su prema odredbama ovoga Zakona oslobođene plaćanja cestarine izdat će se nove potvrde/smart kartice, sukladno odredbama propisa iz članka 63.a stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 4.

Postupci za stjecanje prava na oslobađanje plaćanja cestarine, pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona i odgovarajućih provedbenih propisa.

Članak 5.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

Klasa: 340-01/10-01/01
Zagreb, 28. svibnja 2010.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.

 

 

---

 

• na vrh
• povratak
• naslovnica
• sitemap

Propisi i upute

službene obavijesti

Podaci o tvrtki

Katalozi

Pretraživanje